Čija demokracija?
Nacionalizam, religija i doktrina kolektivnih prava u srednjoj i jugoistočnoj Europi 1989. godine

Predmet autoričine analize tranzicijski su procesi u zemljama istočne i srednje Europe interpretirani konfrontacijom teorija individualnih i kolektivnih prava. Izgradnja demokratskih sustava i njihovih legitimacijskih temelja predstavlja jedno od temeljnih istraživačkih pitanja suvremene politologije, posebice komparativnih studija postkomunizma. U sve opsežnijoj "tranzitološkoj" literaturi, knjiga Sabrine Ramet jedno je od rjeđih djela koje se ponajprije bavi teorijskim pitanjima tranzicije, koristeći dinamiku socijalnih i političkih događaja u regiji kao empirijsku pozadinu izlaganju svojih teorijskih premisa. U tom je smislu djelo doprinos politološkoj znanosti, te je prijevod knjige dobrodošla literatura za studij demokratizacije u nas. (prof. dr. sc. Ivan Grdešić)

U središtu su pozornosti posljedice primjene doktrine kolektivnih prava u srednjoj i jugoistočnoj Europi nakon 1989. godine. Doktrina kolektivnih prava pretpostavlja da je nasilje prema "autsajderima" moralno opravdano; ona kulturne razlike pretvara u kulturne podjele i zahtijeva da sve osobe na određenom teritoriju govore istim jezikom, štuju istog boga i pridržavaju se istih običaja. Ovoj su doktrini suprotstavljene doktrine individualnih i socijetalnih prava utemeljenih u "općem umu". Referentni okvir individualnih i socijetalnih prava služi za propitivanje situacije u tranzicijskim zemljama. Posredstvom studije slučaja nastoji se pokazati moralna neodrživost i teške posljedice primjene doktrine kolektivnih prava. (dr. sc. Tihomir Cipek)