Problem koji u knjizi elaborira Rudolf Burger može se rascijepiti na dva esencijalna sloja - pitanja: a) je li historija doista magistra vitae te, dakle, možemo li uopće učiti iz povijesti? I b) kako se općenito valjda odnositi prema povijesti, osobito prema revolucijama, građanskim i inim ratovima kojima su imanentne svakojake bestijalnosti; kakvu ulogu, dakle, pamćenje prošlih zločina igra u dizajniranju i realiziranju budućih? Pironističku Malu povijest prošlosti nastavlja niz krajnje dinamičnih političkih eseja - karakteristični su primjeri eseji o zakasnjeloj austrijskoj naciji ili pak članak o demokraciji u aktualnim globalizacijskim procesima te o re-teologiziranju političkog.

Iz recenzija: Austrijski filozof i fizičar Rudolg Burger (1938) poznat je po kritičkim i provokativnim intervencijama u rasprave znanstvene zajednice. I ovo se djelo bavi najvažnijim mogućim predmetima: možemo li učiti iz povijesti te da li to učenje afirmira zaborav na zločine ili stalno podsjećanje na njih. Eseji se uz to bave izvanredno aktualnim pitanjima europskog identiteta, re-teologizacije politike, mogućnostima širenja demokracije... Provokativni element u pisanju Rudolfa Burgera je njegov stav da europska recepcija povijesnih zbivanja počiva na selektivnosti, na isključivu oblikovanju nacističkih zločina u paradigmu onoga što se nikad ne smije zaboraviti. Djelo Rudolfa Burgera u tom smislu možemo usporediti s radovima Petera Sloterdijka koji također polazi od toga da su nas filozofijska djela prije svega dužna suočiti s konzekvencijama nekih naših neupitnih stavova i temama koje radije izbjegavamo. Ovo je djelo posbno vrijedno zbog toga što nije proizvod u seminaru smišljenih problema koji se onda jedino tamo i rješavaju, već filozofijsko djelo koje ulazi u dijalog s drugim pristupima i mišljenjima. (prof. dr. sc. Nadežda Čačinovič)
I prvi dio knjige Mala povijest prošlosti i Eseji koji potom slijede ukazuju i kritički propituju - u obzoru filozofije povijesti i suvremene političke teorije - ključne probleme suvremene politike i društva, primjerice: odnos nacionalne države i demokracije u Europskoj uniji, odnos vjere i politike, demokraciju u globaliziranom društvu itd. Misaona tradicija koja suvremenost propituje iz perspektive zabrinutosti malih nacija pred izazovima suvremene politike bit će osobito zanimljiva studenticama i studentima društveno-humanističkih znanosti, ali i široj zainteresiranoj javnosti. Prijevod ovih izvrsnih studija o ključnim političkim i društvenim pitanjima našeg vremena rijetka je prigoda da se upoznamo s političkom filozofijom Rudolfa Burgera, vrsnog austrijskog autora, kao i da se tako uspostavi još jedan most prema nama bliskoj kulturi. (prof. dr. sc. Tihomir Cipek)