Osim države, socijalne potrebe građana zadovoljavaju tržište (na komercijalnim osnovama) i treći sektor - civilno društvo (na neprofitnim osnovama). Autori objašnjavaju svaku od ovih sfera društva kao i njihove međuodnose u uvjetima društvene neravnoteže nastale djelovanjem globalizacije. Posebnu pozornost usmjeravaju na treći sektor, neprofitne organizacije, te objašnjavaju način ustrojstva i vrste takvih organizacija te njihovo djelovanje u zadovoljavanju potreba građana na dragovoljnim osnovama (planiranje rada, prikupljanje sredstava - sponzorstvo, donatorstvo, marketinški pristup, faze rada i evaluacija)..

Iz Predgovora hrvatskom izdanju: Ukazujući na krizno stanje svjetskog društva i njegovih pojedinih struktura i činitelja, autori naglašavaju da tradicijske misaone paradigme više nisu polazište s kojih bi se moglo rješavati postojeće i buduće društvene probleme. To, prije svega, dokazuju nemogućnošću države (na Zapadu države blagostanja koja se urušila, a na Istoku države koja je probleme rješavala socijalnom politikom) da udovolji naraslim i novim potrebama građana u sferi socijalnih usluga, te istodobnim djelomičnim preuzimanjem ove njezine uloge od strane dviju novih sfera - tržišta (koje djeluje na komercijalnoj osnovi) i civilnog društva (koje djeluje s neprofitnih polazišta). Međutim, treći sektor je istodobno i prostor samorealizacije građana; oni u njemu dragovoljnim radom, kroz različite vidove udruživanja na holističkim načelima brže i bolje identificiraju raznolike potrebe i nalaze putove i načine njihova zadovoljavanja. Autori u zadnja dva poglavlja razrađuju konkretnu problematiku neprofitnih organizacija: od definicije pojma, ustrojstva, partnerskih odnosa u socijalnoj razmjeni, strategije i plana, do vrsta, načina i metoda prikupljanja sredstava za njezino djelovanje i ostvarivanje poslanstva.