Da bi odgovorio na osnovno pitanje u svojoj knjizi - Je li Radićeva politička zajednica seljaštva - seljačka republika - mogla biti moderna nacionalna država? - autor poduzima obuhvatno i kritički utemeljeno istraživanje radićevih tekstova, arhivskih i objavljenih povijesnih izvora, historiografske i politološke literature, na temelju čega zaključuje da je Radićeva politička doktrina zadovoljavala uvjete za uspostavu samostalne hrvatske države, ali se, izdvajajući seljaštvo kao glavnog nositelja procesa hrvatske nacionalne emancipacije, onemogućio u dosljednom koncipiranju moderne nacionalne države. Nakon vrlo opsežne bibliografije, knjiga završava prilozima - izvornim tekstovima Stjepana Radića koji pojačavaju i ilustriraju autorove teze i zaključke.

Iz recenzija: Razumijevanje i kritičko vrednovanje Radićeve ideje hrvatske države suočeno je s pitanjem: Je li Radić Hrvatsku državu mislio isključivo kao izdvajanje iz imperija i integraciju njezinih djelova ili je nudio i koncept kojim bi u novostvorenoj državi unaprijedio proces modernizacije i omogućio prevladavanjem ancien regimea, te uspostavu moderne nacionalne države? Autor je minucioznom analizom cijeloga Radićeva opusa rekonstruirao njegovo shvaćanje države, društva, puka, staleža, naroda/nacije, Europe i, osobito, srednje Europe, te pokazao kako se Stjepan Radić tijekom ukupna svoga djelovanja zalagao za uspostavu hrvatske nacionalne države utemeljene na liberalnim i demokratskim idealima europskoga političkog humanizma, ali da pojedina rješenja sadrže korporativne elemente i pokazuju Radićevu ograničenost vremenom u kojemu djeluje. Dakle, Radićeva je politička doktrina zadovoljavala potrebu za uspostavom hrvatske nacionalne države, ali nije u cjelini poticala modernizacijski proces hrvatskog društva i države. Uvidi koje autor iznosi nedvojben su doprinos deideologizaciji i demitologizaciji naše nacionalne povijesti i vrijedan doprinos promicanju liberalne i demokratske političke kulture u nas. (prof. dr. sc. Ivan Prpić)
Knjiga je utemeljena na obuhvatnom i kritički zasnovanom istraživanju Radićevih tekstova, arhivskih i objavljenih povijesnih vrela te korištenju historiografske i politološke literature. Tako autor stvara, koristeći se metodama povijesne znanosti i politologije, djelo koje širi spoznaje i znanja o Radićevu djelovanja u području historiografije i političke znanosti. Posebna je vrijednost monografije što autor Radićevu koncepciju hrvatske države razmatra unutar suvremene politologijske znanosti, pri čemu posebice ispituje odnos Radićeve ideje države s kategorijama ancien regimea, imperija i nacionalne države. Tako ostvareno djelo, a imajući u vidu i izbor Radićevih tekstova u Prilogu, znanstveno je relevantno za sva buduća istraživanja Radićeve djelatnosti, a ujedno je pristupačan i koristan tekst za šire čitateljstvo. (prof. dr. sc. Marijan Maticka)