Ova je knjiga rezultat istraživanja društvenog položaja umjetnica koje sam provela 1998/99., primjenjujući temi primjerenu kompleksnu metodologiju: kvantitativne istraživačke tehnike, potrebne za prikupljanje podataka i njihovo razvrstavanje, te kvalitativni metodu - intervju - koja premošćuje jednoznačnost statističkih pokazatelja i omogućuje razumijevanje prikupljenih činjenica, poduprta aktivnim sudjelovanjem umjetnica, koje tako postaju subjekti u stvaranju knjige o sebi.

Iz recenzija:
Knjiga Jasenke Kodrnja "Nimfe, Muze, Eurinome - Društveni položaj umjetnice u Hrvatskoj" značajan je doprinos sociologiji kulture i umjetnosti, pogotovo kada je riječ o kreatorima umjetnosti. Knjiga, osim toga, predstavlja i uspješan doprinos obnovi kvalitativne, ali i kompleksne metodologije. (dr. sc. Miroslav Jilek)
Ako se knjiga motri na razini dekonstrukcije (postmoderna, postfeminizam) rezultati intervjua dekonstrukciju pokazuju kao ambivalentnost iskaza i doživljaja, te kao redefiniranje cjelokupnog iskustva iskazanog redefiniranjem pojmova (prostor, vrijeme, umjetnost, identitet, moć...). (prof. dr. sc. Tena Martinić)
U likovima Muza, Nimfa, Penelopa, Atena, Sirena i Kirka sistematizirane su različite strategije kojima umjetnice nastoje utjecati na svoj društveni položaj i doživljaje sličnosti i različitosti u odnosu na svoje muške kolege. Knjiga jasno pokazuje da su umjetnice, bez obzira na to smatraju li svoju umjetničku praksu specifičnom ženskom, tj. drukčijom od muške, ili takvo razlikovanje ne prihvaćaju, u svom profesionalnom radu, a pogotovo u izboru profesije i svladavanju odnosa privatno / javno suočene s problemima koji nisu rodno / spolno neutralni. (prof. dr. sc. Nadežda Čačinović)