Ova empirijsko-teorijska studija bavi se mladima u Dalmaciji (Hrvatskoj) potkraj devedesetih godina dvadesetoga stoljeća, odnosno, preciznije, stupnjem politiziranosti mladih. Autorice polaze od teze da su u proteklom desetljeću mladi u Hrvatskoj bili marginalizirani, podjednako u društvenom životu i službenom diskursu, koji je u onom segmentu što se tiče mladih favorizirao "velike nacionalne teme" (poput populacijske politike, legalnosti pobačaja i sl.). Njihovo "apolitično ponašanje" bilo je posljedica i tipična reakcija mladih na njihov marginalni položaj.

Iz recenzija:
Knjiga istražuje aspekte koji dosad nisu bili istraženi te time izvrsno popunjava postojeći, ali još malobrojni korpus literature o mladima Hrvatske. Autorice su svojim istraživanjem zahvatile neponovljivi društveni trenutak prosinca 1999. godine, trenutak koji je označio završetak desetogodišnjeg razdoblja obilježenog gotovo isključivo tzv. velikim državnim i nacionalnim temama. Riječ je o izvornom i iznimno aktualnom istraživanju u kojemu su autorice prikazale mlade (studente i studentice Dalmacije), opisale ih u njihovim osnovnim karakteristikama, objasnile strukturu hrvatskog društva i zašto se mladi spram društva odnose upravo na takav način te na kraju sve to izložile na teorijsko-metodologijski zahtjevan i zanimljiv način. Ovo će originalno znanstveno djelo biti nezaobilazno svima koji žele nešto više saznati o mladima Hrvatske i općenito o hrvatskom društvu. Za njim će posegnuti i svi oni koji se žele obavijestiti o recentnim teorijskim diskusijama o društvenom položaju mladih i društvenom razvoju. Konačno, ono će poslužiti i kao metodologijski priručnik koji pokazuje koje se sve metode rabe u društvenim znanostima te kako se njihovi rezultati mogu izložiti na originalan način. (doc. dr. sc. Siniša Zrinščak)
Knjiga Nova političnost mladih nastavak je plodnog doprinosa autorica proučavanju hrvatske mladeži u 90-im godinama XX. stoljeća. Empirijsko je istraživanje provedeno među studentima Splitskog sveučilišta, pri čemu su se autorice odlučile za inverzan način prezentacije rezultata istraživanja: nasuprot uobičajenom načinu rada, u ovoj knjizi teorijski dio, atipično, slijedi nakon empirijskoga. Pritom rezultati empirijskog istraživanja ne figuriraju kao ures zadanoj koncepciji elaboriranoj u teorijskom dijelu rada, nego se, upravo suprotno - njima stvaraju pretpostavke za prvotno empirijsko, a potom i teorijsko opovrgavanje recentne koncepcije etablirane u nizu dosadašnjih istraživanja. Tečan jezični stil, uz korektnu uporabu stručne terminologije, osigurali su preciznost misli uz jednostavnost izražavanja, čime je dosegnuta visoka razina znanstvene elaboracije, ali i prijemčivost širokom čitalačkom auditoriju. Konzistentne postavke empirijskog i teorijskog dijela dovode do koherentnih zaključaka koji se odmiču od dosadašnjih tradicionalnih pristupa proučavanom pitanju. Pritom su autorice sačuvale znanstvenu autonomnost u njegovu promišljanju, što će pažljiva čitatelja uputiti na iznijansirane razlike među njihovim interpretacijama. (doc. dr. sc. Igor Radeka)