Autor vjeruje da je ukazao na uzroke, oblike i posljedice problema rasipanja, te dao barem naznake njegova rješavanja. Bez prevladavanja krize moralne svijesti, krize vrijednosne svijesti, bez obuzdavanja pohlepe, rasipničkog načina proizvodnje, potrošnje i rasipničkog načina života, nema opstanka na Zemlji kao obitavalištu svijeta i vlastitom zavičaju. Odnos prema prirodi i čovjeku - pohlepno i rasipno iskorištavanje prirodnih resursa, a nemaran odnos prema ljudskim resursima - što je sve uvjetovano nametnutim potrebama potrošačkog društva kojima je krajnji cilj sve veći profit - osnovna je tema ove knjige koja pledira za holističku kulturu i osvješćivanje pravih vrijednosti.

Iz recenzija:
U kontekstu svjetske i domaće literature o razvojnim problemima ovo je djelo originalno po svom intelektualnom rasponu i senzibilitetu koji obuhvaća i filozofijsku kritiku zapadne racionalnosti... No iz zastrašujućeg presjeka civilizacijskih problema ipak izbija autorov humanistički etos utemeljen na postulatima suvremene socijalne ekologije i bioetike... Djelo će biti zanimljivo stručnoj javnosti u području socijalne ekologije i bioetike, ali i široj čitateljskoj publici nenaviknutoj na etički i bioetički diskurs kojoj je namijenjen niz ilustrativnih primjera faktografskog sadržaja... Dijelovi knjige mogu se koristiti kao priručna ili pomoćna literatura u nastavi, uključujući i sredonjoškolsku nastavu iz područja etike... U usporedbi s drugim djelima sa sličnom tematikom, ovo djelo nudi zanimljivu aksiološku okosnicu, što je njegova komparativna specifičnost pa i prednost. (prof. dr. sc. Vjeran Katunarić)
Autor s pravom ukazuje na problem permisivnog izobilja i permisivne potrošne, povezujući ih s rasipanjem; ukazuje na problem potrošačkog ponašanja manjeg broja ljudi u pojedinom društvu, ali i svijetu. To dovodi u vezu s krizom uma, s duhovnom prazninom grabežljivosti pojedinaca... što produbljuje socijalni rascjep u nacionalnim i međunarodnim razmjerima... Kritizira i neoliberalnu doktrinu koja inaugurira socijaldarvinizam i potrošnju s naslova prava jačega. Ukazuje na besmisao civilizacijskih oblika i institucija koje provode taj oblik nasilja u društvu i svijetu... Djelo je namijenjeno stručnoj i široj javnosti - a ponajprije znanstvenicima bez morala te vodećim ljudima, studentima, građanima s potrebom za spoznajom. (prof. dr. sc. Slavko Kulić)