Teorija izbora je izazov staroj tradiciji temeljenoj na načelu "ja znam što je za tebe dobro", jer ona nastoji odgovoriti na pitanje na koje smo cijeli život pokušavali odgovoriti: Kako možemo biti slobodni živjeti načinom na koji želimo, a i dalje se dobro slagati s ljudima koji su nam u životu značajni? (dr. William Glasser)
Autor naglašava da gotovo sve psihičke teškoće proizlaze iz toga što nemamo zadovoljavajuće odnose u tri područja: obitelji, školi i na radnom mjestu. Vođeni svojim svijetom kvalitete, pokušavamo mijenjati vanjski svijet i prilagoditi ga svojim potrebama. Tu počinje drama međuljudskih odnosa - psihologija izvanjske kontrole.

Iz recenzije: U knjizi autor naglašava da gotovo sve psihičke teškoće proizlaze iz činjenice što ne umijemo razviti zadovoljavajuće odnose u tri glavna područja: obitelji, školi i na radnom mjestu. Zašto? Dr. W. Glasser vjeruje da su naše osnovne psihičke potrebe nasljedne, zapisane u našoj genskoj osnovi, ali su razlike u našim tumačenjima njihova značenja tako velike da se ponekad ne uspijevamo dogovoriti. Svaki se čovjek, naime, povodi u tome za svojim iskustvom, pohranjenim u dijelu memorije koji autor naziva svijet kvalitete. Vođeni svojim svijetom kvalitete, stalno pokušavamo mijenjati vanjski svijet i prilagoditi ga svojim potrebama. U odnosu s drugim čovjekom, tj. u susretu dva kontrolirajuća sustava koji djeluju na isti način, njihove se potrebe međusobno isključuju. (...) Poučimo li pak ljude teoriji izbora, spoznat će da kontrolirati mogu jedino sami sebe i svoj život. Također će spoznati da se za zadovoljavajuće odnose u sadašnjosti ne treba vraćati u prošlost niti ju ispravljati, nego naučiti odabirati ponašanja koja zadovoljavaju oba partnera u bilo kojem odnosu. (Leon Lojk)